Merz: "Može biti i prekasno“ spriječiti Iran

Friedrich Merz bio je već treći put u posjetu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u Bijeloj kući – i kako je kancelar rekao u razgovoru za središnji dnevnik njemačke postaje ARD Tagesthemen, uživao je u zajedničkoj radnoj večeri "u dobroj atmosferi".

Govoreći o napadu na Iran, izjavio je da su i američka vlada i Izrael imali dobre razloge za taj potez: "Iran je bio nadomak stjecanja nuklearnog oružja. I nosive rakete i obogaćeni materijal dokazano postoje – možda samo nekoliko tjedana prije sastavljanja nuklearnih sustava naoružanja. U tom smislu postoji razlog za intervenciju, nakon što se o tome desetljećima pregovaralo“, rekao je Merz. Pokušalo se diplomacijom, ali nije dovela ni do kakvog rezultata.

"Što dolazi nakon toga u Iranu?"

Na pitanje je li Trump, po njegovu mišljenju, uvjerljivo obrazložio rat, Merz je rekao da još "ima nekoliko otvorenih pitanja“. Vojna akcija nije bez rizika. "Prije svega postoji pitanje: što dolazi nakon toga? Postoji li kakva strategija o budućem vođenju Irana?“ Ta pitanja, zaključio je kancelar, očito još nisu sva razjašnjena.

Merz je, govoreći o stanju u Iranu, upozorio na "strukturu koja je nastajala desetljećima“, s 200.000 pripadnika Revolucionarne garde i milijun mobiliziranih milicija. Oboje su ne samo snažno naoružani, nego i vezani uz gospodarsku mrežu u zemlji i njezine gospodarske resurse.

Međunarodno pravo nije "izašlo iz mode"

Na pitanje o međunarodnom pravu za koje kritičari smatraju da je prekršeno napadom SAD-a i Izraela na Iran, Merz je odgovorio protupitanjem: „Što učiniti u situaciji u kojoj se desetljećima pregovaralo na temelju međunarodnog prava, a druga strana ne samo da nije spremna sklopiti ugovor, nego naprotiv stalno proširuje nuklearni arsenal?“

Može postojati trenutak kad je prekasno, rekao je Merz: „A ja ne želim biti suodgovoran za trenutak u kojem je bilo prekasno.Jer jednoga dana više nas neće pitati, jeste li sve radili prema međunarodnom pravu, nego zašto to niste spriječili ranije?“

Međunarodno pravo ipak nije zastarjelo. „Kao Savezna Republika Njemačka uvijek želimo naglasiti da želimo da se pravila međunarodnog prava poštuju“, rekao je Merz. „Mi sigurno ne mjerimo dvostrukim mjerilima.“ No treba se zapitati i što učiniti „kada pravila međunarodnog prava dosegnu svoje granice, a suočeni smo s protivnicima koji nisu spremni držati se tih pravila".

Španjolska je dio Europe

U prisutnosti Merza, Trump se oštro okomio na postupke Španjolske, a kancelar kaže kako je pokušao smiriti srdžbu na večeri nakon razgovora. Španjolska je zabranila SAD korištenje zračnih baza na svom teritoriju za napade na Iran. Trump je na to rekao kako nitko ne može naređivati SAD-u što smije ili ne smije raditi. Ako to žele, mogu koristiti španjolske baze i bez dopuštenja. Također je rekao da je svom ministru financija Scottu Bessentu naredio da „prekine sve dogovore" s Madridom.

Merz na postaji ARD priznaje kako se pridružio kritici Španjolske, ali samo u pogledu njezina odbijanja da se pridrži zajednički dogovorenog cilja o izdvajanjima za obranu u okviru NATO-a. Nasuprot tome, odlučno je odbio Trumpove prijetnje prekidanjem gospodarskih odnosa sa Španjolskom. „Vrlo sam mu jasno rekao: ne možeš ovdje sklopiti izolirani ugovor s Njemačkom, ili ugovor s cijelom Europom, a izuzeti Španjolsku.“

Rekao je i da je američkom predsjedniku jasno dao do znanja da želi da carinski sporazum sklopljen u srpnju 2025. između SAD-a i EU stupi na snagu kako je predviđeno. „Jer nesigurnosti su velike na obje strane Atlantika.“ S obzirom na nedavno najavljenih deset posto dodatnih carina, kancelar je rekao: „Mi plaćamo 15 posto carina, Amerikanci nula posto. Ne može biti gore na našu štetu.“ To je, rekao je, Trumpu iznio „prijateljski i mirno“.

Što s Ukrajinom?

U Bijeloj kući Merz je također istaknuo da se ne smiju izgubiti iz vida napori za okončanje rata u Ukrajini. Zajedno su, rekao je, gledali kartu Ukrajine. „I mislim da je to bilo važno.“ Još jednom je američkom predsjedniku jasno dao do znanja: „Crta bojišta koju Ukrajina trenutačno drži mora ostati i ne smije se pomaknuti zapadno u korist Rusije, a na štetu Ukrajine.“ Ako ta crta padne, „autocesta prema Kijevu bit će otvorena“.

Pokušao je, rekao je Merz, naglasiti i važnost Odese kao ukrajinskog pristupa Crnom moru. I to mora ostati. „Možda sam mogao malo pridonijeti boljem razumijevanju lokalnih prilika", rekao je Merz.